Poljska u Hrvatskoj

Najveće zakonodavno dostignuće poljskog Četverogodišnjeg sejma, koji je zasjedao od listopada 1788. do svibnja 1792. godine, bilo je usvajanje Vladinog zakona – Ustava 3. svibnja 1791. godine. Taj ustav trebao je postati temelj unutarnje obnove poljske plemićke republike. Ustav se oslanjao na najnaprednije reformatorske ideje prosvjetiteljstva. Autori Ustava 3. svibnja bili su poljski kralj Stanisław August Poniatowski, Ignacy Potocki i Hugo Kołłątaj.

Ustav 3. svibnja sastoji se od uvoda i 11 članaka. Prema Ustavu ustroj Republike Poljske trebao se temeljiti na koncepciji vrhovništva naroda i trodiobi vlasti. Taj temeljni zakon osiguravao je prevlast zakonodavne vlasti nad izvršnom, dajući pritom široke kompetencije Domu zastupnika uz istodobno slabljenje pozicije monarha.

Od trenutka njegova donošenja, Ustav 3. svibnja postao je simbol poljskih nastojanja za povratak nezavisnosti i suverenosti Republike. Nakon ustava Sjedinjenih Američkih Država iz 1787. godine poljski Ustav 3. svibnja postao je drugi dokument takve vrste u svijetu. Edmund Burke, irski filozof i otac suvremenog konzervativizma, ovako je pisao o poljskom ustavu: „Vidimo kako je jednim potezom završena anarhija i slomljeno podložništvo te ojačan tron [s ciljem] zaštite naroda, ne kršeći pri tome njegovu slobodu… Nitko nije podnio gubitke, niti je ostao ponižen. Svi, od kralja do jednostavnog radnika, poboljšali su svoj položaj“.

Bez obzira na činjenicu da je Ustav 3. svibnja ostao na snazi samo godinu dana (do ruske vojne intervencije u ljeto 1792. godine), za sljedeće generacije Poljaka postao je razlog ponosa, a sjećanje na Ustav pomoglo je poljskom narodu preživjeti 123-godišnju podjelu Poljske. Iako je već 5. svibnja 1791. godine određeno da se 3. svibnja svake godine slavi kao praznik Ustava, službeno obilježavanje tog praznika u vrijeme podjela Poljske koje su uslijedile bilo je zabranjeno. Proslava Trećeg svibnja kao nacionalnog praznika obnovljena je u travnju 1919. godine u vrijeme Druge Republike te ponovo 1990. godine nakon slamanja komunizma. U Drugom svjetskom ratu i u razdoblju Poljske Narodne Republike obilježavanje Dana Ustava bilo je zabranjeno. Danas Poljaci donošenje Ustav 3. svibnja smatraju jednim od prijelomnih događaja u svojoj povijesti.