230. godišnjica donošenja Ustava 3. svibnja
03.05.2021
Kad je 3. svibnja 1791. Četverogodišnji ili Veliki Sejm donio Vladin zakon Poljsko-Litavske Unije, poznatiji kao Ustav 3. svibnja, poljsko-litavska država postala je prva zemlja u Europi i druga na svijetu koja je usvojila temeljni pravni akt. U to je vrijeme to bio napredan i hrabar pravni akt koji je pokrenuo cijeli niz reformi. Ujedno je bio vrhunac višestoljetnih veza između Poljske i Litve.
Danas kada obilježavamo 230. obljetnicu usvajanja Ustava 3. svibnja, koji je odobrio posljednji poljski kralj i veliki litavski knez Stanisław August Poniatowski, treba podsjetiti da je upravo taj ustav uveo, između ostalog, trodiobu vlasti i izmjenu dotadašnjeg državnog sustava omogućujući djelomičnu ravnopravnost stanovnicima Republike. Bio je to također izraz volje za obranu neovisnosti nakon Prve podjele Poljske između Austrije, Pruske i Rusije 1772. godine.
Ustav 3. svibnja, zajedno s Uzajamnim jamstvom dviju nacija koje je Veliki Sejm usvojio 20. listopada 1791., također je potvrda jačanja unije poljskog i litavskog naroda. Ovaj je čin, između ostalog, jamčio postavljanje Poljaka i Litavaca u sve zajedničke urede Republike prema paritetu 1: 1. S ponosom možemo reći da su čelnici obiju nacija i država, unatoč svim svojim razlikama, uspjeli učinkovito surađivati u ključnom trenutku njihova postojanja. Ovaj primjer nadahnjuje suradnju i prijateljstvo Varšave i Vilna do danas.
Nažalost, ambiciozni planovi reformi koji su se trebali provesti na temelju odredbi novog ustava uništeni su vojnom intervencijom ruske vojske 1792. godine. Kao pravni akt, Ustav 3. svibnja prestao je biti formalno na snazi u studenom 1793. godine rezolucijom Sejma sazvanog pod diktatom Rusije i Pruske u Grodnu. Iste su godine obje države izvršile Drugu podjelu Republike Poljske.
Konačni nestanak poljsko-litavske države s karte Europe na više od 120 godina zapečatila je Treća podjela 1795. godine, u kojoj su sudjelovale Austrija, Pruska i Rusija. Taj čin, u suprotnosti sa svim pravilima međunarodnog prava, izbrisan je tek kao posljedica Prvoga svjetskog rata, kada su 1918. godine Poljska i Litva ponovo stekle neovisnost kao dvije suverene države.
Nakon što je Poljska povratila neovisnost, obljetnica usvajanja Ustava 3. svibnja slavila se kao državni praznik još od 1919. godine. Tijekom njemačke i sovjetske okupacije kao i za vrijeme komunističke vladavine u Poljskoj, kada je ovaj praznik bio zabranjen, većina Poljaka i dalje je smatrala 3. svibanj državnim praznikom. U suverenoj Republici Poljskoj od 1990. godine obilježavamo Dan 3. svibnja.
Ustav 3. svibnja i Uzajamno jamstvo dviju nacija od 20. listopada 1791. jedan su od bitnih elemenata višestoljetne baštine poljsko-litavskih odnosa. Njihovo usvajanje jedan je od temelja današnje suradnje naših zemalja na forumu Europske unije i NATO-a.
Osim zajedničke prošlosti, današnju Poljsku i Litvu povezuju mnogobrojni zajednički energetski i prometni projekti koji služe cijeloj Europi, kao i zajednički napori za jačanje sigurnosti u svijetu, a posebice u regiji.
Pozivajući se na zajedničko nasljedstvo Poljsko-Litavske Unije, obje naše zemlje podržavaju naše susjede: Ukrajina, koja danas čuva svoj suverenitet i teritorijalni integritet u svojoj borbi protiv ruske agresije i okupacije, te bjeloruski narod koji zaslužuje slobodu i demokraciju u neovisnoj državi.