Poljska u Hrvatskoj

Poljska je nedvojbeno doprinijela pobjedi nad Hitlerom: poljska vojska bila je osma po veličini saveznička vojska, naši su se vojnici borili na svim bojištima toga rata, uključujući: obranu Poljske 1939., bitke kod Narvika i u Francuskoj te bitku za Britaniju 1940., u Africi između 1941.-1942., na Istočnom bojištu od 1943., kod Monte Cassina, Ancone, Falaisea, Arnhema 1944., oslobođenje Bologne i sudjelovanje u oslobođenju Berlina 1945. godine. Poljski matematičari su još 1930-ih razbili kod Enigme, što je savezničkim obavještajnim službama omogućilo da prate kretnje Nijemaca.

Poljska država nikada nije kapitulirala. Vlada je nastavila svoju aktivnost u egzilu i u okupiranoj zemlji kroz strukture tzv. podzemne države, koje su prije svega organizirale oružanu borbu i obavještajnu potporu saveznicima (uključujući zapljenu dokumentacije o raketama V1 i V2). Unutar nje odvijao se politički život, aktivno je bilo tajno obrazovanje te je funkcioniralo pravosuđe. Poljsko podzemlje brinulo se za svoje najugroženije građane, uključujući Židove, i obavijestilo slobodni svijet o Holokaustu.

Cijena neslomljive borbe protiv Njemačke bila je smrt gotovo 6 milijuna građana, uključujući oko 3 milijuna poljskih Židova. Materijalni gubici procjenjuju se na 860 milijardi USD. 40% kulturnih dobara uništeno je ili oduzeto. Poljski teritorij smanjio se za 20%.

Pobjeda nad njemačkim totalitarizmom nije donijela toliko željenu slobodu Srednjoj i Istočnoj Europi, pa tako ni Poljskoj. Razdvojena je od demokratskog svijeta „željeznom zavjesom“ i ostala pod vlašću Sovjetskog Saveza sve do 1989. godine.